"Ja imadem prijatelja i rođaka u Bitolju. To je Kosta Crnušanov, oblasni školski nadzornik. Taj Crnušanov bio je do godine 1934. u Beču i to kao predstavnik VMRO i on je kao takav u Beču došao u doticaj i bio u suradnji s hrvatskim ustašima, pa među ostalima i s generalom Perčevićem.
Ovaj Kosta Crnušanov pričao mi je o sadašnjem stanju makedonskih krajeva koji se nalaze pod talijanskom okupacijom. Stanje u tim krajevima je sve teže. Bitolj i Ohrid puni su izbjeglica Bugara koji su morali pobjeći iz tih krajeva pred nedeljima Talijana. Talijani, naime, proganjaju Bugare, šikaniraju ih i otežavaju im položaj na svakom koraku, ali zato favoriziraju Albance, Turke, a isto tako i srpske agente. Tako se, nrp., desio u Kičevu ovaj slučaj: Talijani su obavili premetačinu u nekoj bugarskoj kući te su naišli na jednu sliku cara Borisa koja je bila obješena na zidu. Talijani su tu sliku bacili, unatoč protesta i upozorenja vlasnika da je to bugarski Car koji je uzeo Talijanku za ženu. U Kičevu dogodio se je još jedan incident i to ovaj: neki obućar izvjesio je svoju firmu na bugarskom jeziku, zbog čega ne samo što je bio pozvan na red, nego ga je talijanski zapovjednik grada sam vlastoručno tukao.
Uopće, zabranjuje se u tim gradovima i samo bugarsko ime. Čovjek se, npr., može nazivati 'Stojanović', ali ne može kazati da se zove 'Stojanov',
Talijanski konzulat u Skopju vrši promidžbu među Arnautima, Turcima i ostatcima Srba, za pripojenje Skopja Italiji"."

Съдържа и разговори на д-р Владимир Жидовец с Димитър Цилев от Солун.

Източник: Сканирана от оригинален екземпляр

Автор: Роденият в тиквешкия град Кавадарци Васил Коцев Сеизов (1899 - 1975, София) е български журналист и общественик. Баща му участва в Тиквешкото въстание, а брат му е деец на ММТРО. През 1914 г. само на 15 години заедно с дезертьори от сръбската армия бяга в България. След това участва като доброволец в Българската армия в Първата световна война като е награден с орден "За храброст". След войните живее в Сърбия и България като участва в обществения живот на двете страни. Оглавява кавадарския български акционен комитет след освобождението на Македония през 1941 г.
Посетете Уикипедия за повече информация за Васил Сеизов

---